Nakon zabrane ulazaka u SAD, državljanima Sirije, Irana, Iraka, Libije, Somalije, Sudana i Jemena, slična sudbina mogla bi da zadesi i državljane BiH. Kako se zna da bh. pasoš posjeduju pripadnici najradikalnijih islamističkih organizacija širom svijeta, Amerika bi, iz bezbjednosnih razloga, mogla da ograniči i ulazak građana iz BiH u svoju zemlju, tvrdi Miroslav Lazanski, vojni i geopolitički analitičar.

– Nema tu šta da se kaže i zamjeri. To je suvereno pravo svake države. Pa da li vi u kuću primate nekoga koga ne želite?! Vaša kuća, vaša sloboda, vaše pravo da primite koga hoćete, vaša brava, vaš ključ – objašnjava Lazanski.

On upoređuje slučaj Srbije sa SAD.

– Pa, da je Srbija na vrijeme reagovala kada su u nju ulazili migranti, sada ne bi imala probleme kakve ima. Ovdje boravi njih oko sedam hiljada. Dešavaju se otmice, silovanja i migrantima se ograničilo pravo kretanja. Ali, trebalo se o tome ranije razmišljati – navodi Lazanski.

Lazanski smatra da niko nema pravo da se ljuti na ovu Trampovu odluku, jer je on na tom programu i dobio izbore.

– Znači, možete da dobijete američku vizu i da dođete na aerodrom u Njujorku. Tamo policajac procijeni da ste opasnost po bezbjednost SAD i vrati vas. Nije važno što imate vizu. To je američki način života i to mora da se shvati – rekao je Lazanski.

Koliko će se ubuduće spoljna politika SAD razlikovati od zvanične američke politike za vrijeme Baraka Obame?

– Nadam se da će biti razlike. Ali, to je za sada sve u fazi nagađanja. Prvi potezi nove američke administracije više su usmjereni na unutrašnja raščišćavanja odnosa između republikanaca i demokrata. Ovo što se tiče podizanja zida prema Meksiku, Tramp je to još ranije najavio. Tu je sada bitna razlika u odnosu na Izrael. Tramp je više sklon da podrži Izrael u aktivnostima na Zapadnoj obali, dok je Obama bio protiv preseljenja američke ambasade iz Tel Aviva u Jerusalem. Opet, Tramp podržava to preseljenje što može da izazove negativne reakcije arapske javnosti, prije svega Palestinaca. Dalje, moguće su i neke promjene odnosa prema Rusiji. Međutim, ako je tačno da je Trampova administracija najavila da će sa Rusima razgovarati sa pozicije sile, onda to nije nikakva promjena američke politike. Do sada takav stav nije uspio. Ali, vidjećemo. Ima jedna dobra stvar, a to je da Stejt department Rusiju nije spomenuo kada se govorilo o Istočnoj Ukrajini i tamošnjim sukobima.

Hoće li se u svijetu graditi još zidova poput onog kakav najavljuje Tramp, između SAD i Meksika?

– Ne znam, vidjećemo. Dešava se da je NATO počeo da podiže zid u fazi novog hladnog rata od Baltika do Crnog mora. To je vrsta vojnog zida, nije betonski, ali je tu gomilanje trupa. Ko će se s kim posvađati, to je pitanje. Pa, Mađari su prema Srbiji podigli žičani zid kako bi spriječili ulazak migranata u svoju zemlju. Rekli su da ne žele nove migrante i da će podignuti bodljikavu žicu. To su i uradili.

Da li će Trampove mjere smanjiti mogućnost za terorističke napade u SAD ili dodatno mobilisati radikalne islamiste na američke ciljeve širom svijeta?

– U takvoj mjeri sigurno mogu da smanje mogućnost ulaska potencijalnih terorista u SAD. To sada povlači pitanje da li oni koji su već ušli mogu da se radikalizuju i izvrše terorističke akte. Opet, teroristi negdje drugo u svijetu, takođe mogu da napadnu određene američke institucije. Tako da je to pitanje.

Ko je stvorio ISIL?

– Različiti su razlozi. Prije svega, ISIL je u suštini sunitski pokret. Dakle, samom činjenicom okupacije Iraka od strane američko-britanskih snaga, dio vladajućeg aparata BAAS partije i najveći dio iračkog vojnog establišmenta je gurnut na marginu. Znači, irački oficiri ostaju bez posla, bez penzije. Tu je Amerika napravila katastrofalnu grešku. Pa, ne možete vi jedan veliki vojni aparat da razvlastite, gurnete na ulicu i mislite da će ostati mirni. Taj sunitski dio iračkog vojnog establišmenta se pobunio. Ima i onih centara moći na Zapadu koji su mislili da preko Islamske države mogu lako da ruše Bašar al Alasada u Siriji. Rezultat je takav kakav jeste. Ne zaboravimo da je Islamska država prvo nastala u Iraku. Suniti su od elite, koja je vladala Irakom u vrijeme Sadama Huseina odjednom, američkom vojnom intervencijom i britanskom okupacijom, pretvoreni u marginalnu skupinu koja je proganjana. Tu se desio revolt, uletjeli su dijelovi Al Kaide i nastala je Islamska država. Francuske, britanske i američke obavještajne snage pokušale su da, preko rušenja režima u Siriji, zavladaju prostorom koji je bitan za nove buduće pravce naftovoda i gasovoda sa područja Emirata do Sredozemnog mora i Centralne Evrope.

Hoće li Tramp i Putin zajedno djelovati protiv ISIL-a?

– Za sada su najavili da hoće. Vidjećemo da li će to Trampu biti dozvoljeno od strane Kongresa SAD, Pentagona, Američke obavještajne zajednice i svega ostalog.

Bivša državna sekretarka SAD Medlin Olbrajt spremna je da se deklariše kao muslimanka, u znak solidarnosti sa migrantima. Kako to komentarišete?

– Mislim da je ta žena pošandrcala!

Koliko smo blizu, a koliko daleko od trećeg svjetskog rаta?

– Nema trećeg svjetskog rata. Da bi on izbio, prije svega, trebalo bi da se sukobe Amerika i Rusija, a za to su male šanse.

Do kada će predsjednik Dodik biti izložen sankcijama koje mu je nametnula odlazeća američka administracija?

– Neće dugo, jer se uveliko radi da se te sankcije skinu i da se odnosi između Republike Srpske i Vašingtona poboljšaju.

Da li je uvođenju sankcija kumovalo to što je u kampanji otvoreno bio na strani Trampa i što su Srbi u SAD masovno glasali za predsjedničkog kandidata Republikanske partije?

– Ima i toga. Odlazeća američka adiminstracija željela je da se  osveti Dodiku zato što nije podlegao ucjenama. Dodik je stalno bio pod njihovim pritiscima. On je državnički nastojao i uspio da sačuva RS, što će biti njegova istorijska zasluga. U najtežim trenucima je izdržao. To Obamina administracija nije mogla da oprosti i to je bila osveta. Nastojali su da slome Dodika, i dva dana prije odlaska su uveli sankcije. To je providan i jadan potez. Sa druge strane, Dodika te sankcije nisu pogodile, jer on nema imovinu u Americi, niti je imao sa njima nekih kontakata u posljednjih godinu dana.

Šta Republika Srpska može očekivati od nove američke administracije?

– Može očekivati neutralniji stav nego do sada. Administracija koja je otišla, bila je izrazito probošnjačka i nastojala je da na svaki način omogući proces unitarizacije BiH. BiH i Balkan neće biti u žiži interesovanja nove američke administracije, pa će tako položaj RS i Srbije biti na neki način manje problematičan. Čim se oni više zanimaju za nas, mi teško prođemo tu i uvijek budemo oštećena strana. Manje pažnje Amerike prema BiH biće bolje. Na kraju, SAD treba da zna da se ovdje o odlukama moraju dogovoriti tri naroda. Kada SAD skine BiH sa liste prioriteta razmatranja, tada će Bošnjaci u Sarajevu shvatiti da nema života ako se ne dogovore sa druga dva naroda, Srbima i Hrvatima. Sve ostalo je iluzija.

“Narodne novine”