Za kratko vrijeme radeći u FK Laktašima kao direktor ostavio je iza sebe trag!

Igor Radeljić, čovjek kojeg poštuju ne samo u kraju iz kojeg dolazi, njegovo ime izgovora se sa poštovanjem u cijeloj Republici Srpskoj, pa i šire. A sve je to zaslužio prije svega poštenim radom, jer na fudbalskoj mapi nema niti jedne mrlje!

Praznični intervjuu, malo drugačiji od ostalih, predstaviće sebe, ali i reći nešto o planovima za budućnost…..

Igore, pored profesionalnog sportskog puta, vrijeme je da se predstaviš našim čitaocima i privatno. Posao i porodica?

-Zaposlen sam u ministarstvu finanasija u Vladi Repuublike Srpske već 15 godina. Živim u Čardačanima kod Laktaša cijeli život, kao i cjela moja porodica. Oženjen sam, otac dvoje djece, tu su supruga Ružica, sin Petar i ćerka Emilija.

Porodicu često viđamo na tribinama u Laktašima. Padne li ponekad savjet, ili se zna “gazda u kući”?

-Otac Miodrag nepropušta utakmice Laktaša jer je i sam cijeli život igrao fudbal, i on mi je redovan kritičar i govori mi sve iz srca. Naravno,kao roditelj želi mi prijee svega meni najbolje a i klubu. Djeca su naravno redovna, sin takođe obožava fudbal, supruga takođe isprati neku utakmicu koja je važna, i često baci kritiku jer sam dosta odsutan od kuće zbog fudbala. Ali sve se uglavnom završi dobro i smijehom.

Kad nisi okupiran Laktašima, znamo da imaš i onu drugu (prvu) ljubav u “crno-bijelim” bojama. Otkada traje, i ima li strasti kao u mladosti?

-Kao što pjesma kaže “od prvog časa života svog, Partizan je dio mene”, dio mog odrastanja dio mene i moje porodice. Mogu slobodno reći poslije porodice moja najveća ljubav. Ne stižem na utakmice kao prije što sam išao jer imam mnogo obaveza kako oko kluba tako i oko politike, ali kad god uhvatim prilike tu sam u Beogradu nepropuštam naravno sa sinom, a strast je ista, naravno samo se sada bolje kontrolišem sa godinama, ali srce isto kuca u crno-bijelom ritmu.

Predsjednik kluba i gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić je zvezdaš, a ti partizanovac. Kosili se to ponekad sa stavovima kluba koji vodite. Ima li peckanja, zadirkivanja pred derbije, nakon poraza u Evropi…..

-Svi iz uprave su zvezdaši i gradonačelnik Bojić, pa moj kum Stanković, predsjednik Skupštine Brkić….Peckanja ima uvjek i zadirkivanja al sve se završi na kraju sa pozitivnom šalom, svako navija za svoj klub, a ja sam posebno ponosan sto sam kontra njih. Najvažnije da što se tiče FK Laktaša, tu dišemo kao jedan, što se uostalom vidi i po rezultatima.

Bio si na mnogobrojnim velikim utakmicama. Možeš li izdvojiti događaj, ali i trenutak kada si se osjećao ponosan, što si na tom mjestu?

-Bez sumnje finale Lige šampiona je poseban događaj, a najveći utisak za mene je košarka. Partizan – Makabi 2010. godne, kada smo otišli na fajnl-for, to je jedinstveno i neponovljivo. Zista je bila privilegija uživo gledati Partizan u košarci u Evroligi. Bilo je još dosta utakmica uživo, ali ovo bih izdvojio, jer atmsfera je bila, čini mi se neponovljiva.

Može li 2024. godina biti uspješnija od prethodne, s obzirom da se ljestvica iz godine u godinu podiže?

-Mislim da može! Sa Laktašima smo postigli mnogo, ali uvijek može više, idemo korak po korak cilj je titula u Prvoj ligi Republike Srpske.

Radnika mnogi vide kao novog šampiona Srpske. Mogu li Laktaši poremetiti taj ustaljeni šablon. Da li ekipa koja dozrijeva iz ciklusa u ciklus ima kvalitet za stepenicu više?

-Radnik je bez sumnje veliki klub, koji zaslužuje da igra Premijer ligu, ali isto takodje ne bi se kladio protiv Laktaša, jer izgubićete novac (smijeh). Naša najveća snaga je atmosfer kako u Upravi tako i među igračima i stručnim štabom. Siguran sam da imamo kvalitet da ostanemo do zadnjeg kola u trci za titulu. Proljeće će pokazati koliko su moje rjijeci bile ispravne…..

Šta klub treba postići, da bi Igor nakon toga rekao: “Dosta je, uradio sam sve što sam zamislio”?

-Dosta stvari smo postigli sto se tiće kluba za ove dvije i po godine i mislim da je malo koja uprava postigla ovo što smo mi uradili za tako mali vremenski period. Vremena su dosta teška i siguran sam da će se to sve na pravi način vidjeti tek sa određene vremenske distance. Znam samo, da kako radimo zajedno, mogu obećati još lijepih trenutaka za Laktaše i naše navijače.

Kada sport i posao nisu u prvom planu, šta okopira direktora FK Laktaša. Neki hobi, brzi auutomobili, filmovi, putovanja…..

-Prije svega druženje, jer svi koji me poznaju, znaju da volim biti u dobrom i odabranom društvu, uz koje ide dobra muzika, što bi mi rekle male fešte. Naravno da volim da otputujem sa porodicom, to me isto posebno ispunjava.

Šta bi poželio građanima Republike Srpske, Banjaluke i Laktaša, i naravno navijačima prvoligaša?

-Prije svega svima dobro zdravlje, puno poslovniH uspjeha, i mnogo sloge i jedinstva koje je i više nego ikada potrebno svima u Republici Srpskoj, a što se tice Laktaša da vjeruju u nas kao i do sada, a mi ćemo se truditi da rezultatima i djelima budu ponosni na fudbalski kluba kao i do sada.