Ovo je zemlja u kojoj smo rođeni i odrasli, zemlja u kojoj živi naša porodica, rodbina i prijatelji. Ovako Stefan Zec započinje spisak razloga koji su bili dovoljno snažni da ga zadrže u Banjaluci, u vremenu kada sve više mladih odlazi “trbuhom za kruhom”.

Ovaj mladi momak, koji je diplomu stekao na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, jedan je od ohrabrujućih primera koji predstavljaju vizu za bolju budućnost Srpske. Svoje znanje, o kojem svedoči indeks ispisan desetkama, i pored činjenice da govori engleski i njemački jezik, želi da usmeri u razvoj i napredak zemlje u kojoj je rođen.

– Ako se mi, koji smo rođeni ovde, nećemo boriti za napredak ove zemlje, ko će?! To bi trebalo da bude inspiracija svakom mladom čoveku – priča Zec.

Slovački model

Indeks ispisan desetkama krunisan je i desetkom kojom je ocenjen njegov diplomski rad. Istražujući ekonomski razvoj Slovačke, sa posebnim akcentom na ulogu obrazovanja, tehnologije i stranih direktnih investicija, za Srpskainfo je prokomentarisao na koji način se “slovački model” može primeniti na našim prostorima.

– Iz slovačkog modela izdvojio bih razvoj obrazovanja i privlačenje stranih direktnih investicija. Interesantno je posmatrati porast procenta visokoobrazovanog stanovništva i uticaj ovog faktora na različite parametre. U RS i BiH bi bilo dobro izvršiti popularizaciju obrazovanja kod mladih i objasniti im zašto je značajno, te kako ekonomskom i sveukupnom društvenom razvoju doprinosi obrazovanje. Kad je reč o stranim direktnim investicijama, one su posebno značajne za zemlje u kojima nedostaje domaćeg kapitala za investiranje, kakav je slučaj sa BiH i Slovačkom. Slovačka je iskoristila svoj položaj u Centralnoj Evropi i kroz razne subvencije i olakšice investitorima uspela da ostvari ekonomski razvoj. Danas Slovačka privlači investitore na druge načine, kao što je visokobrazovana i obučena radna snaga. Mislim da je to put koji BiH treba da sledi – objašnjava Zec.

Naglašava da mladi ljudi u RS i BiH svoje profesionalne ambicije mogu uskladiti s evropskim perspektivama ovih prostora i dati doprinos bržem razvoju zemlje, u skladu s evropskim standardima.

– Pristupanje Evropskoj uniji je dugoročan proces, koji podrazumeva niz reformi koje imaju za cilj veće uključivanje svih ljudi, a posebno mladih, u društvene i ekonomske tokove. Reforma obrazovanja i tržišta rada, te priključivanje evropskim tokovima doprinijeće razvoju društvene svesti kod mladih i njihovom snažnijem učešću u društvenim promenama i ekonomskom razvoju – objasnio je on.

Moć mladih

Veruje da većina mladih i obrazovanih ljudi ima ideje kako unaprediti društvo u kojem živimo, ali da, iz straha da neće naići na podršku, nisu dovoljno glasni.

– Problem je što se mladi dele na one koji veruju da se njihove ideje ne mogu čuti i naići na podršku u društvu i na one koji su spremni da se bore da se njihov glas čuje. Ovi drugi su, nažalost, u manjini, te se zbog toga čini da mladi ljudi nemaju ideje – priča Zec za Srpskainfo.

Ipak, iako i sam smatra da je moć mladih mala, razlog za to nalazi u njihovoj nezainteresovanosti za donošenje odluka i upravljanje društvenim procesima.

– Mladi, pre svega, trebaju da se više zainteresuju za politička, ekonomska i društvena dešavanja i da budu aktivni članovi društva, a ne samo pasivni posmatrači – smatra Zec.

Kao neko ko je odlučio da u svojoj zemlji gradi budućnost, Zec istu poruku šalje i drugim mladim ljudima.

– Želim da poručim mladima da ostanu i da pokušaju ovdje promeniti stanje, doprineti razvoju i stvoriti uslove za normalan život – zaključio je on.

PRIJEM

Stefan Zec je pre dve godine, kao predstavnik Ekonomskog fakulteta u Banjaluci, prisustvovao prijemu kod predsednice Republike Srpske, Željke Cvijanović, koji je bio upriličen za najbolje studente.