Kad kažete Ohrid, odmah pomislite na njegovo jezero, mnogobrojne crkve, na čuvene bisere i naravno, na izvore gdje je nekad, kako pjesma kaže, lijepa Biljana platno belila. Ima bisera i danas, kao i plaža na jezeru, prepun je Ohrid crkava i manastira, ali su Biljana i platno ostali u legendi. Umjesto naočitih i vazda lijepih ohridskih devojaka, koje su na izvorima belile platno, tamo je sada mnoštvo turista, kao i mještana koji brinu o svom zdravlju. Jer, gutljaj gotovo ledene izvorske vode je melem za dušu i tijelo.
Ohrid se smatra jednim od najljepših gradova Makedonije. Zajedno sa jezerom, na spisku je svjetske kulturne baštine i pod zaštitom Unesk-a. Smješten je u dnu Ohridskog polja, na usamljenoj krečnjačkoj hridi, koja se uzdiže visoko iznad jezera. Baš zbog takvog položaja na hridi (’vo hrid’,’o hrid’) stekao je slovensko ime Ohrid.
– Nekom se ovaj grad možda i ne dopada, ali mi koji u njemu živimo, koji se budimo sa njegovim prozračnim zorama, slušamo eho zvona iz njegovih crkvi, za nas je on najljepši – priča jedan od mnogobrojnih turistički vodiča u ovom gradu.
Kuda god da se u Ohridu zaputite, dočekaće vas bogata prošlost. Malo koja velika varoš, kao ova, ima toliko svetinja i toliko tragova prohujalih vijekova. Jedna od njih je i crkva Sveta Sofija, monumentalni spomenik slovenske arhitekture iz 11. vijeka. Turisti brzo zapaze i crkvu Sv. Jovan Kaneo koja se uzdiže iznad samog jezera. Svakako bi trebalo posjetiti crkvu Bogorodice Perivleptos, a u gradu i dvije male crkve, Sv. Bogorodice bolničke i Sv. Nikole bolničkog Crkvica Erazma Ohridskog je zaštitnik putnika i mornara, pa gotovo da nema vozača koji se ne prekrsti kad prođe pored nje.
Korak po korak Ohridom, a svuda vas dočekuju tragovi burne istorije i gostoljubivi ljudi. Reći će vam da obavezno pohodite i manastir Sveti Naum u kojem se čuvaju mošti ovog sveca. Mnogo je vjernika koji, kad dođu u manastir, prislone glavu na kivot, najviše kako bi se ratosiljali raznih boljki. U okolini manastira je bezbroj vrela od kojih, najvećim dijelom, nastaje Ohridsko jezero. Tamo, na struškoj strani, ono će prigrliti Crni Drim.
Kad dušu zadovoljite razgledanjem svetinja, a vi pravac pa u staru čaršiju. Reka turista je tamo. Vri kao u košnici. Kafići, zanatske radnje, poslastičarnice sa raznovrsnim kolačima, restorani sa nacionalim jelima. I, naravno, čuveni biser. Mnogi ga prodaju, pa čak i časovničari, ali samo dvije porodice u Ohridu imaju recept kako se pravi. One čuvaju tajnu o tome kako se, zapravo, od krljušti ribe plašice, koja se lovi u jezeru, priprema emulzija sa kojom se premazuju materijali, oblikovani u raznim veličinama… Pravi biseri nisu baš jeftini, ali zato godinama traju.
Čudo prirode, biser turizma, oaza zdravlja, ljepote i uživanja. To je Ohridsko jezero. Jedno je od najvećih i najdubljih. Njegovom slivu pripada 40 reka. Boja njegove vode se mijenja od izlaska do zalaska sunca. Kad je dan sunčan, prozračnost jezerske vode dostiže čak 22 metra!
– Nema turista koji, kad doputuje u naš grad, ne pita za ohridsku pastrmku, poneko i za jegulju. Eh, nekad je pastrmke bilo u izobilju. Poslije su počeli da je nekontrolisano love, pa je uslijedila zabrana. Kod nas jeste, u Albaniji nije, pa se sada pastrmka odatle švercuje. U nekom od privatnih restorana, posebno na Svetom Naumu, možete da je naručite, ali tražite da vam pripreme na ohridski način, sa začinima i crvenim vinom – primjećuje vodič Ljupčko Jovanovski.
Mnogo je tragova antičke civilizacije u Ohridu. U podvodnim istraživanjima jezera pronađena je keramika iz bronzanog doba i ostaci nekadašnjih drvenih kuća.
– Nikad neće presahnuti istraživanja o bogatoj prošlosti našeg grada. Mikov grad je rekonstruisan, i nalazi se na putu za Sveti Naum, odmah poslije mjesta Peštani. Utvrđeno je da su, prije mnogo vijekova, kuće bile od blata i grana. Pojedine su oblijepljivali mješavinom blata i suve trave, a krovove od grana su prekrivali trskom koje i danas ima u izobilju u jezeru – nastavlja Jovanovski
U staroj čaršiji su autentične kuće. Neobične građevine i neobična arhitektura. U srcu grada, u samom centru, je drvo cinar. Raste već devet vijekova, i zaštitni je znak grada. Njegova relikvija.
Ponudiće vam u ohridskim restoranima domaće specijalitete, obavezno će vam savjetovati do idete do Biljaninih izvora, pa i do Samuilove tvrđave. Srednjovjekovno je to utvrđenje, smješteno na dva brda, na najvišim tačkama grada. Ako ljeti planirate da doputujete u ovaj grad, ne propustite manifestaciju “Ohridsko ljeto”. Obilje je muzike, pozorišnih predstava, raznih umjetničkih ostvarenja. U crkvi Sv. Sofija jedno veče je posvećeno dobitniku “Zlatnog vijenca” Struških večeri poezije. Pogledajte i antički amfiteatar, a kraj spomenika Ćirilu i Metodiju ćete sigurno proći.
Ohrid je vazda bio neponovljiv, ušuškan, nekako stidljiv, prelijep, a skroman. Takav je i danas. Ali, uvijek gostoljubiv. Toplina juga ovdje nikad nije manjkala. Biljana platno beleše,……….
Plaže kao na moru
Ima Ohrid veliki broj plaža na kojima gosti, ali i mještani uživaju od ranog proljeća do kasne jeseni. Najpopularnija plaža je Kuba libre, jer je na njoj odlična usluga i dobra zabava, ali su dobro posjećene i ostale plaže: Gradište, Ljubaništa, kao i one u selima Trpejca, Peštani, Lagadin, Sveti Stefan… Grad ima i veći broj hotela i dovoljno mjesta u privatnom smeštaju.
Biljanini izvori
Kako su nastali Biljanini izvori? Prema legendi, u zamku iznad jezera živjela je vila Ezerka koja je gospodarila jezerom i uznemiravala ribare. Prevrtala je kajake i vraćala ribe u jezero. Jednog dana je otela i Biljanu, unuku deda Čuna. Djevojka je cijelu noć plakala i od njenih suza su stvoreni izvori. Deda Čun je napravio kajak koji vila Ezerka nije mogla da prevrne, spasao je unuku. Veliki kajak, čija je forma jedinstvena u svetu, dobio je ime “deda Čun”, pa je kod Biljaninih izvora postavljen jedan takav čun koji krasi okolinu.
Andrić o Ohridu
“Možete u Ohridskom jezeru, kao u kakvom krivom ogledalu, da vidite svoje lice, vlažno i nasmijano. A, nad vama će stalno biti sjajno Sunce kao neka ogromna zvezda. Sve ovo traje kratko, kao svaka ljubav, ali se vraća bezbroj puta”
Nema komentara