Nikola Kljajić, golan mrkonjićke Slobode prošle sezone bio je jedan od najboljih fudbalera u timu Zorana Dragišića. Statistika kaže da je branio na svim utakmicama, a u jesenjem dijelu šampionata Sloboda nije imala rezervnog golmana. Što je od Kljajića tražilo veliku odgovornost, što je on profesionalno odradio.

U stračnom štabu Slobode Nova banka ističu Kljajićev veliki doporinos rezultatima kluba u porošlom šampionatu i plasmanu u vrh tabele.

-Ko me poznaje zna, da nije moja praksa da novinarima dajem sugestuju o kojem igraču da pišu. Ali mislim da Nikola Kljajić to zaslužuje, jer je junački i na visokom nivovu branio. Naš klub je dobio na duže staze odličnog golmana – kaže šef stručnog štaba Slobode Zoran Dragišić.

Inače, Nikola Kljajić je načinio prve fudbalske koraka na “Lukama”. A kako i ne bi kada je njegov otac Miroslav Miki Kljajić igrao u Slobodi i gdoinama bio sportski direkor. I za čije se ime vežu veliki Slobodini rezultati u poratnom periodu.

-Fudbal sma počeo trenirati sa šet godina u FK Sloboda. Sa 13 godina odlazim u FK Borac Banjaluka, a naredne godine prelazim u FK Krupa gdje provodim četiri godine. Sa 16 godina sam debitovao za prvi tim Krupe i za ovaj klub me vežu lijepe uspomene. Potom sam igrao u dubičkom Borcu i Laktašima. A onada je uslijedio povratak u moj matični klub Slobodu. U mlađim kategorijama bio sam stalni član reprezentacije Republike Srpske i dobio brojna fudbalska priznanja – kaže Kljaić.

Ističe da mu jedini fudbalski uzor bio njegov otac Miki, koji je rano preminuo. Igrao je za Slobodu i više od deset godina bio predsjednik i direktor kluba. I Nikolin stric Mijo Kljajić nosio je Slobodin dres, ali fudbalski pečat je dao igrajući mali fudbal.

-Upravo od svoga oca naslijedio sam ljubav prema klubu na čijem sam terenu načinio prve životne i fudbalske korake. Sloboda je dio mog identiteta i moja druga kuća. I kada mi je bilo najteže u životu čelni ljudi kluba su uvijek bili uz mene – ističe Kljajić.

Što se tiče prošle sezone, Nikola kaže da je bila izuzetno teška iz više razloga. Klub je ispao iz Prve lige, došlo je do osipanja igračkog kadra i bilo je upitno da li će se klub takmičiti.

– Želim da se zahvalim treneru Zoran Dragišiću koji je ostao uz nas, kada nas je na treningu bilo šest, sedam igrača. Naravno, hvala i saigračima koji su tu bili, uparavi kluba i lokalnoj zajednici. Junački smo svi dali doprinos da sačuvamo klub, koji je simbol i ponos našeg grada. Zbog skraćenog rostera prvi dio sezone smo igrali bez drugog ghomana, što je za mene i za ekipu bila još jedna od otežavajućih okolnosti. Na sreću sve smo to zajednički iznijeli – tvrdi Kljajić.

Nikola je sportista, pun snage, htjenja, vjere u bolje sutra, pun optimizma i vjere da za Slobodu i mrkonjićki fudbal dolaze još bolji dani.

-Što se tiče sledeće sezone mislim da je u ovom trenutku najvažnije što su gotovo svi fudbaleri koji su igrali u prošloj sezoni produžili saradnju s klubom. Mislim da ćemo uz nekoliko pojačanja igrati važu ulogu u šampionatu u borbi za vrh tabele. Želim da istaknem da je Sloboda bila uz mene u najtežem periodu mog života i dok sam god u mogućnosti i dok mogu doprinijeti kao igrač biću na “Lukama”. Želim na taj način da se zahvalim mojoj Slobodi i vratim približno koliko je ona meni dala. Zahvalio bi se i navijačima koji su nas podržavali. Upućujem im poziv da nas u narednoj sezoni podrže i obećevam im maksimalno zalaganje I dobar fudbal – kaže Nikola.

Nikola nije mogao a da ne spomene velikog prijatelja njega i njegovog oca Rajka Štrbca, popularnog Štrbana koji je bio prvi vođa navijača Slobode, simbol ljubavi i odanosti klubu sa “Luka” a k oji više nije među živima.

.

S. Dakić