Jedno veliko i dva mala jezera prostiru se na 45 dunuma površine i katastarski se vode kao uređena vodena površina. A dok se stiglo do tog stepena trebalo je mnogo. Aleksandar Saša Gvozden, vlasnik ovog prelijepo uređenog kompleksa kaže da je jezero nastalo kao posljedica eksploatacije šljunka osamdesetih godina prošloga vijeka. Jedno je od pedesetak jezera ovakve vrste u Lijevče polju nastalo je nakon kopanja šljunka, ali jedino koje je uređeno i danas predstavlja biser turizma ne samo gradiške opštine, već i šire.
– Uloženo je mnogo truda, vremena i novca da se stigne do ovoga što danas predstavlja ovo prelijepo jezero. Oivičeno starim hrastovima i jasenjem, jezero predstavlja raj za uživanje ne samo ljeti, već tokom cijele godine. Potrudili smo se da mu damo sadržaje, privučemo ljude i udahnemo dušu – kaže Gvozden.
Iako se nalazi na prostoru najvećeg sela, sela veoma vrijednih i bogatih ljudi, jezero je smješteno u šumi i zaklonjeno je od pogleda, tako da je potpuno izolovano od vreve traktora, kombajna i drugih poljoprivrednih mašina.
Na samom ulazu u kompleks smješten je veoma prostrani ugostiteljski objekat sa funkcionalnim salama, baštama i sobama za iznajmljivanje. Drugim riječima, hotel u šumi pored jezera, kao u Švajcarskoj.
Oivičeno starim hrastovima i jasenjem, jezero predstavlja raj za uživanje ne samo ljeti, već tokom cijele godine.
– Naš adut je bogata kuhinja koja se odlikuje karakteristikama ovoga podneblja. Naravno tu je i neizbježni roštilj, te mogućnost organizovanja vlastitog piknika od strane gostiju. Pored jedinstvenog mjesta za roštilj smještenog praktično u šumi, nalaze se sportski tereni za odbojku, tenis, mali fudbal i druge sportove. Sale su komforne i idealne za manje fešte, poput svadbenih i drugih veselja –kaže Gvozden.
Prelijepa i ugodna jezerska voda privlači jedinstvenom zelenom bojom i svježinom. Ovoga ljeta na stotine kupača traži spas od vrelina upravo u laminačkom jezeru.
– Prelijepo je, jer ovdje dolazimo porodično.Odmorimo se, nakupimo novu energiju i ne gubimo vrijeme na putovanjima, graničnim prelazima i saobraćajnim gužvama – kaže Rajko Romić, inače Laminčanin nastanjen u Gradišci.
Raj za sportske ribolovce, ronioce , sportste i kulturnjake
Posebno uživanje nudi se sportskim ribolovcima. Jezera su prepuna šarana i amura, a do sada uhvaćeni primjerci težili su do 20 kilograma. Procjenjuje se da ih ima i većih.
– Propozicije su jasne. Uz dnevnu dozvolu o 10 konvertibilnih maraka, sportski ribolovci mogu pecati, slikati se sa ulovom i obavezno ga u roku od tri minute vratiti u vodu. Pecanje na našim jezerima je zaista naišlo na veliko odobravanje kod gostiju – kaže Gvozden.
Željko Blagojević, direktor Kulturnog centra Gradiška i organizator seoskog turizma u potkozarskom selu Grbavci, kaže da Laminačko jezero nudi velike mogućnosti za kulturne, zabavne i sportske manifestacije. Ovoga ljeta na jezeru će biti organizovana tradicionalna likovna kolonija, a tu su i drugi sadržaji.
– Za ovaj mir i tišinu zainteresovani su i šahisti za svoja takmičenja. Jezero je nekoliko godina bilo domaćin republičkim prvenstvima u podvodnoj orijentaciji, a veoma je zanimljivo da je upravo ovdje prije desetak godina grupa entuzijasta organizovala doček nove godine, pod vodom ispod leda. Riječ je naravno o vrhunskim ronicima koje je predvodio nenadmašni Dejan Kovačević – kaže Blagojević.
Svojim komforom jezero je idealno za kampere, za pripreme fudbalskih ekipa, ali i za filmsku umjetnost. Upravo ovdje je pisan scenario za kultnu seriju ‘Moj rođak sa sela’.
– Dramski pisac Radoslav Pavlović je naš, laminački zet. Ovdje je, pored jezera pisao scenario za seriju. Nedavno je ponovo bio naš gost, proveo je dio godišnjeg odmora pored vode i stalno nešto pisao. Vidjećemo šta će se izroditi ovaj put – kaže Saša Gvozden.
Ovoga ljeta na stotine kupača traži spas od vrelina upravo u laminačkom jezeru.
I dok mnogi stanovnici ruralnih krajeva širom naše zemlje muku muče da se izbore sa gradom, sušom, poplavom ili prekomjernim uvozom poljoprivrednih proizvoda, Aleksandar Saša Gvozden zajedno sa svojom porodicom dokazao je da se na selu može živjeti i od turizma. Ulaganja su velika, iščekivanja takođe, ali žetva je prilično sigurna i berićetna. I šo je najvažnije, Jezero Laminci postalo je već zvučni brend u turizmu gradiške opštine i Lijevče polja.
Nema komentara