Sve ukupno akcija spašavanje trajala je možda 4-5 minuta, ali meni je izgledalo kao vječnost. Najvažnije da je djačak u stabilnom stanju, ostalo ništa nije važno. Ovako za naš portal započinje priču Branko Čolović, koji je spasio 15-ogodišnjeg dječaka iz Rogatice od sigurne smrti.

Naime, u Etno Selu Stanišić igrao se završni turnir za šampiona Republike Srpske u konkurenciji pionira. Dječaci su koristili svaki trenutak da razgledaju ljepote u Etno Selu Stanišić. U toj igri dječaku je ispao telefon u jezero, a Božo je kenuo za njim i nestao u vodi….

– Šetao sam sa suprugom i djetetom kada sam čuo zapomaganje. Nekoliko dječaka na obai dozivalo je svog druga:”Božo, Božo, javi se”…. Od Bože nije bilo ni traga ni glasa. Skočio sam u jezero i negdje na dubini od tri metra napipao nepomično tijelo dječaka, ali nisam imao snage da ga sam izvučem iz jezera. Ponovo sam izronio, tu se stvorio i fudbalski sudija Stefan Maletić i zajedničkim snagama smo dječaka iz dubine iznijeli na kopno. Nije davao znake života, uslijedila je reanimacija, vještačko disanje, ubrzo je dotrčao  neki doktor iz Srbije, koji se takođe tu stvorio slučajno. Borba je trajala nekoliko minuta, stigla je i Hitna. Dječak je prevezen prvo u Bijeljinu, a potom i u Beograd. Koliko čujem stanje se stabilizuje, i to je najvažnije. Još nekoliko sekundi na dnu, sigurno da bi tragično završilo, na sreću nije bilo tako – pojašnjava Branko Čolović, 26-ogdišnjak koji danas živi i radi u Bijeljini, a porijeklom je iz Han Pijeska.

Igrom sudbine, i sam igra fudbal, u niželigažu FK Sloboda iz Zagona.

– Nisam imao pojma da ima nekakav turnir, došli smo da prošetamo, ali eto, stigli smo u najpotrebnijem trenutku za Božu. Nikada ne znate šta vas čeka u životu. Ko bi rekao da ću tog ponedjeljka oko 13 časova biti svjedok i akter drame koja život znači – poručio je bijeljinski heroj sa Romanije, Branko Čolović.