Diplomirani inženjer poljoprivrede, Vanja Gligorović iz Banjaluke, po užoj specijalnosti je voćar. Iako je od diplomiranja na Poljoprivrednom fakultetu u Banjaluci prošlo gotovo 15 godina, a on se bavio drugim poslovima, prije tri godine se vratio u struku i zasadio voćnjak dunja. U Piskavici Gornjoj kupio je i uz velika finansijska ulaganja, kulturi priveo hektar zemlje gdje je zasadio 730 stabala dunje koja su ove godine dala znatan urod.

Ubrano je i prodano oko dvije tone plodova, a vlasnik očekuje da u punom rodu ovaj voćnjak donese 35 tona roda po hektaru.

– Voćnjak dunje na jednom hektaru je tek početak, jer želim da cijeli taj proplanak oko voćnjaka postane najveća plantaža dunja kod nas. To mi je dugoročni cilj, a utrošio sam mnogo sredstava radeći na njegovom dosadašnjem ostvarenju. Napravio sam put, doveo vodu, ogradio parcelu, dakle, stvorio uslove da se voćnjak širi.

Sve u podizanja ovog voćnjaka rađeno je pod nadzorom dr Ljubomira Radoša sa Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci.

–  U mom voćnjaku apsolutno se poštuje struka, a tehnološko-tehnička znanja se primjenjuju u potpunosti, jer mi to garantuje da neće biti promašaja. Izabrali smo dvije sorte, vranjansku i leskovačku, koje pripadaju autohtonim sortama. Da napomenem da su ovo industrijske sorte, koje daju dobre proizvodnerezultate – kaže Vanja.

Gligorović objašnjava da, što se tiče bolesti, dunju napada monilijana početku cvjetanja, pojavljuje se uglavnom zbog velikog nivoa vlage, a postoji mogućnost da je kasnije napadne i ervinija, što je u stvari plamenjača, i teško se suzbija. Sreća je, kaže, da postoje adekvatna sredstva za suzbijanje svih bolesti.

– Uskoro ću se registrovari kao komercijalno gazdistvo, tražiću još zemljišta na koncesiju i širiti posao. To je moj plan, jer dunja je tražena na našem tržištu, a uvjerio sam se da postoje dobri uslovi za njeno gajenje. Moram napomenuti da je neophodno imati sisteme za navodnjavanja, ali oni nisu mnogo skupi, naročito ako gazdinstvo dobije podsticaj Ministarstva poljoprivrede. Voćnjacima dunje nisu neophodne protivgradne mreže, jer se plodovi koriste u industriji, pa oštećenja od leda nisu presudna za klasu dunje. Meni i mojoj porodici, supruzi i djeci, najljepše je u našem voćnjaku. Posebno se radujemo periodu kada dunja cvjeta, jer zuje pčelice na svestrane, a kada dunja zrije tada sve miriše, čini mi se sva Gornja Piskavica – kažeVanja i pokazuje krasne fotografije svoga voćnjaka, na koji je ponosan.

Vidosav  Đurđević