Uskrs ili Vaskrs je najveći hrišćanski praznik, kojim se obilježava dan kada je Isus Hristos vaskrsao iz mrtvih. Uskrs se praznuje tri dana i predstavlja tzv. „pokretni“ praznik, što znači da se njegov datum menja svake godine, ali uvijek mora da bude u nedelju.

Računanje datuma Uskrsa – oko računanja datuma Uskrsa i ostalih neslaganja između Julijanskog i Gregorijanskog kalendara, vođena je velika polemika. Zbog toga je Srpska Pravoslavna Crkva i Kraljevska vlada poslala našeg poznatog naučnika Milutina Milankovića na vaseljenski kongres u Carigrad 1923., kako bi se izvršila reforma kalendara. Jedno od važnih pitanja bilo je i određivanje datuma Uskrsa i ostalih pokretnih praznika koji zavise od njega. Milutinu Milankoviću pripala je slava da je, matematičkim putem, napravio do sada najprecizniji kalendar. Iako je njegov kalendar usvojen u Sremskim Karlovcima1923., njegova primjena odložena je za vrijeme kada reformisani kalendar prihvate i primjene i sve ostale pravoslavne crkve.

Uskrs se slavi prve nedelje  poslije punog mjeseca poslije proljećne ravnodnevnice. Takođe, pravoslavniUskrs ne može se praznovati istog dana ili prije Pashe (jevrejski pokretni praznik). Kod pravoslavnih hrišćana, koji koriste stari (Julijanski) kalendar (Srpska, Ruska, Jerusalimska crkva,…), kao i kod pravoslavnih hrišćana koji koriste Milankovićev (reformisani Julijanski) kalendar (Grčka, Bugarska, Rumunska, Carigradska, Kiparska i Aleksandrijska crkva), Uskrs je uvijek između 4. aprila i 8. maja. Kod ostalih hrišćana, koji koriste novi (Gregorijanski) kalendar, Uskrs je uvijek između 22. marta i 25. aprila.

Veliki petak

Petak pred Uskrs se smatra najtužnijim danom hrišćanstva, jer je tog dana Isus Hristos osuđen i razapet naGolgoti, u Jerusalimu. Osuđen da propovijeda učenje za koje se tvrdilo da je u suprotnosti sa vjerskim principima i zakonima judaizma, gledajući šta narod i vojnici rade s njim, rekao je: „Oče, oprosti im, jer ne znaju šta rade“.

Na večernjem bogosluženju u našim hramovima, iznosi se plaštanica (platno na kome je prikazano polaganje Hristovo u grob), koju vjernici cjelivaju sve do Uskrsa. Plaštanica se polaže na posebno ukrašensto (simbolizuje kamen na kome je tijelo Hristovo bilo pripremljeno za polaganje u grob), zajedno sa Jevanđeljem (religijski spis koji opisuje život i učenje Isusa Hrista).

Na Veliki petak poste svi, pa čak i oni koji inače ne poste cijeli vaskršnji post.  Oni koji su postili cijeli  post ili makar nedjelju dana, na Veliki petak poste strog post. Na taj dan se ne služi liturgija u crkvi, osim ako su Blagovijesti. Na Veliki petak se ne pjeva, ne veseli se, to je dan tuge i opšte tišine, koju „ni djetinji plač nesmije remetiti“. Čak se ni pokojnici nisu sahranjivali na ovaj dan, „da se ne remeti zemlja u kojoj leži Hristos“.

Uskršnje jaje

Jaje predstavlja simbol života, odnosno simbolizuje vaskrsnuće Isusa Hrista. Jaja se farbaju na Veliki četvrtak ili Veliki petak, najčešće crvenom bojom, koja simbolizuje Hristovu krv. Prvo obojeno jaje se smatra „čuvarkućom“ i njemu se pripisuje posebna važnost. Kao što i ime kaže, prvo jaje se smatra zaštitnikom kuće i čuva se do sledećeg Uskrsa.

 

Prirodno farbana jaja – jaja se mogu farbati na mnogo načina. Ako želite da uskršnja jaja farbate prirodnim bojama, možda će vam pomoći da znate koja namirnica proizvodi koju boju. Pošto prirodne boje za farbanje jaja nisu toliko intenzivne kao vještačke farbe koje se mogu kupiti u prodavnicama i na pijacama, trebalo bi iskoristiti u većoj količini. Od prirodnih materijala, najčešće se koristi lukovina, koja daje jajetu crvenkasto-braonkastu nijansu. Evo još nekih primjera:

CRVENA – ljuska crvenog luka, soknara, cvekla, sok od malina, crno vino,…

ZELENA – spinat, blitva, zelje,…

PLAVA – crveni kupus, sok od borovnice,…

ŽUTA – kora narandže, zeleni čaj,…

Ovo su samo neke od namirnica koje daju određenu boju jajetu, svjetliju ili tamniju, u zavisnosti od toga koliko stavite određene namirnice ili od prirodne boje jajeta. Na vama je da isprobavate sa nekim novim namirnicama.

Šaranje uskršnjih jaja – pored farbanja uskršnjih jaja, njihovoj raznolikosti doprinosi i ukrašavanje. Jaja se mogu ukrašavati na razne načine. Pored uobičajenih naljepnica koje se mogu kupiti u prodavnicama i na pijacama, postoje i mnogi zanimljivi načini da se ukrase uskršnja jaja. Ako volite da ukrašavate jaja, pogledajte neke od navedenih načina. Možda u tom eksperimentisanju pronađete zadovoljstvo i dobijete jedinstvena i interesantna uskršnja jaja.

Ako vam ovakvi načini ukrašavanja jaja ne idu od ruke, uvijek možete da iskoristite dobroprovjeren način – jaje obaviti najlon čarapom i u nju ubaciti razno lišće ili papiriće, pa farbati jaje u lukovini. Nije važno da koristite komplikovane tehnike ukrašavanja. Nekad je jednostavniji način mnogo bolji, ako uživate u tome što radite.

Tucanje jajima – jedan od najradosnijih i najljepših običaja za Uskrs predstavlja tucanje jajima. Tad nastaje veselje i takmičenje čije jaje je najjače, što predstavlja posebnu radost za djecu. Na Uskrs se prvo jedu jaja, pa se onda jede ostalo jelo. Gosti koji uđu u kuću na Uskrs, daruju se jajima. Takođe se jaja daruju i kada se ide u goste. U Srbiji se svake godine organizuje svjetsko takmičenje u tucanju  kokošijim jajima u Mokrinu.

Hristos Voskrese! Vaistinu Voskrese!

Kada svane dan Vaskrsenja Hristovog, sa svih tornjeva pravoslavnih hramova dugo zvone sva zvona, javljajući dolazak najvećeg hrišćanskog praznika. Narod se međusobno pozdravlja rečima Hristos Voskrese i Vaistinu Voskrese! Taj pozdrav traje sve do Spasovdana, odnosno do Vaznesenja Hristovog, koji pada četrdeseti dan po Uskrsu. Domaćin sa svojom decom odlazi u crkvu na svetu vaskršnju službu. Oni koji su postili cijeli vaskršnji post ili bar jednu nedelju, pričešćuju se na kraju liturgije.

V. Đurđević