U velikoj nezaposlenosti kada mladi ljudi stoje pred ambasadama čekajući vize da napuste ovu zemlju dobro osmišljena ideja i projekat  “Urbana poljoprivreda”mladim ljudima nude rešenje problema i garantuje  radon mjesto koje oni uz pomoć provjerenih stručnjaka treba da sebi stvore egzistenciju tu u svom gradu i svojoj državi.

Jedan takav Projekat koji je  finansiran od “Svjetske organizacije rada” ili skraćeno ILO , a ,sprovodi ga Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci u saradnji sa partnerima: Grad Banja Luka; Zavod za zapošljavanje RS – Biro Banja Luka; Caritas Švicarske, Sarajevo; GOPA mbH, Sarajevo i RC Argonet, Banja Luka kao Lokalno partnerstvo za zapošljavanje.

Prvi dani aprila mjeseca pokrenuli su radove na parceli u Motikama,nadomak Banjaluke. Malinari su orezali i plavim uljem zaštitili svoje malinjake, stigli su stubovi za naslone, naredne sedmice će biti postavljeni pa će sadnice koje su sada oko 1,2 metra biti povezane na skelu.

Proradile su i pčele pa pčelare možete  svakodnevno vidjeti kako se vrzmaju oko košnica. Lijepo je vidjeti mlade pčelare kako kontrolišu u kakvom stanju su pčelinja društva izašla iz zime.Rekoše da su sva društva preživjela zimu što je svakako lijepa vijest, koja daje nadu..

U plastenicima je zasađena salata i špinat a uzgajivači povrća na otvorenom očekuju ovih dana da počnu sa sadnjom. Uskoro će biti postavljena i ograda koja će zaštitit zasađene kulture.Savjetodavci redovno obavještavaju korisnike šta i kada  treba  raditi, dajući vrlo korisne savjete jer većina korisnika nije ranije imala doticaj sa poljoprivrednom proizvodnjom.veliki drud savjetodsvci ulažu da proizvođačima do svijesti prodre i da usvoje način organske proizvodnje koji nije baš jednostavan i iziskuje određena znanja i ponašanje proizvođača.

Sada kada je zadruga “Sunčani brijeg” i zvanično registrovana počinju intezivni radovi na svim poljima, pa petnaestak ljudi  koji su korisnici ovog projekta imaju pune ruke posla.

” Projekat “Urbana poljoprivreda je baziran na razvoju i implementaciji koncepta urbane poljoprivrede kao modela za zapošljavanje. Urbana poljoprivreda je model koji se odnosi na uzgajanje, preradu i distribuciju hrane u, ili u neposrednoj blizini naseljenih mjesta. Osnovna karakteristika urbane poljoprivrede je lokalna proizvodnja hrane za lokalnu upotrebu – koncept koji osigurava: zapošljavanje stanovništva, kultivaciju gradskih i prigradskih površina, više hrane i zdraviju ishranu, povećanje ekonomske moći grada i stanovnika, jače veze među stanovnicima. Tipični način proizvodnje u urbanoj poljoprivredi je biointenzivna metoda – kojom se na ograničenim površinama proizvode velike količine organske hrane” rekao je ing Nemanja Bursać, kordinator projekta.

“Mi malinari ove godine očekujemo da kažemo skroman rod, ali ipak značajan za nas.Gotovo niko od nas nije nikada imao doticaja sa poljoprivrednom proizvodnjom a evo nekako puni elana smo u malinjacima.Naša proizvodnja je ekološka i nadamo se i dobroj cijeni a  predugovor sa kupcem imamo, nadamo se slatkoj jeseni. Moramo sve učiniti da dobijemo certifikat organske proizvodnje ali i naučiti da se pridržavamo određenih principa koje ona zahtijeva”, kaže Boban Ramić  jedan od šestoro malinara i dodaje da su mnogo naučili na predavanjima i da već imaju solidno  teoretsko znanje a radom stiču i praktično.

-Prilično dugo je trajala registracija zadruge “Sunčani brijeg” nadam se da će ona okupiti tridesetak proizvođača. Na edukativnim predavanjima spoznali smo prednosti zadružnog poslovanja,  svjesni smo njegove prednosti i vjerujem da ćemo ih znati iskoristiti odnosno da ćemo biti uspješni zadrugari – kaže VD direktora zadruge dipl.ecc Zorica Lakić- Vučković.

Ovaj vid poljoprivredne proizvodnje je vrlo popularan u razvijenom svijetu pa i mi u Banjaluci se nadamo da će zakorovljene njive oko grada postati mjesto na kojima će se uzgajati zdrava hrana, sigurnog kvaliteta a što doprinosi i zaposlenosti i daje priliku mladim ljudima da budu svoji na svome.Jer su do sada desetine hektra plodne zemlje na ivicama grada bile smetljišta ili zakorovljene površine uglavnom obrasle ambrozijoim koja je uzrok velikog broja alergija.

Vidosav Đurđević