Najpoznatiji rudar bivše Jugoslavije, udarnik i junak socijalističkog rada, Alija Sirotanović umro je prije 24 godine, u siromaštvu. Sjećanje na ovog velikog i u isto vrijeme skromnog čovjeka, koji je bio ponos bivše države, i danas živi.

Rođen je 14. augusta 1914. godine u mjestu Orahovo, a odrastao u Trtorićima, selu nadomak Breze, u kojem jedna ulica nosi njegovo ime, dok mu je u krugu rudnika mrkog uglja “Breza” u kome je proveo radni vijek podignuta bista.

Njegov bratić Arif Sirotanović ističe da sjećanje na Aliju nije izblijedilo, ni poslije toliko godina.

– Cijeli ovaj brezanski kraj je ponosan na našeg Aliju, i toliko godina poslije njegove smrti. On je bio ljudeskara i u isto vrijeme tako skroman čovjek. S ponosom se sjećamo priča nakon što je Alija pobijedio Rusa Alekseja Stahanova, kada se govorilo da je time Tito pobijedio Staljina. Sjećanje na Aliju Sirotanovića još uvijek nije izblijedjelo – ističe Arif Sirotanović.

Alija Sirotanović je, naime, 24. jula 1949. godine oborio svjetski rekord u kopanju uglja. On je tada sa svojih osam komorata za osam sati rada iskopao 152 tone (253 kolica) i tako oborio dotadašnji rekord Rusa Alekseja Stahanova za 50 tona.

– Ruski KGB je tada provodio nadzor nad tim iskopavanjem uglja, inače Rusi bez toga ne bi priznali poraz – prisjeća se Arif.

Dodaje kako je prošle godine održana osnivačka skupština Udruženja građana “Alija Sirotanović i njegovi komorati”, kao i da ljudi koji čuvaju sjećanje na lik i djelo Alije Sirotanovića planiraju u njegovom rodnom Orahovu izgraditi sportsko-rekreativni centar njemu u čast. Tu će organizovati i novu omladinsku radnu akciju, po uzoru na one iz vremena socijalizma.

– Breza je nadaleko poznata po našem Aliji, a on je posebno bio vezan za omladinu i volio je sport. Iz tih razloga i planiramo izgraditi ovaj centar, ali to zasigurno neće ići tako brzo, jer iziskuje dosta novca – navodi Arif.

Prema njegovim riječima, osim Alije Sirotanovića rudarskim poslom bavila su se i sva šestorica njegove braće, kao i najveći dio bratića.

– Od njegovog potomstva danas su živi jedino Alijina unuka i praunuka, koja studira pravo u Sarajevu –  rekao je Arif.

Alija Sirotanović je bio odlikovan i Ordenom junaka socijalističkog rada te je dobio i brojne druge nagrade i priznanja.

Takođe, njegov lik je odštampan i na novčanici od 20.000 dinara, puštenoj u opticaj 1987. godine, a povučenoj u monetarnoj reformi Ante Markovića. Uz to, grupa Zabranjeno pušenje posvetila mu je i pjesmu pod nazivom “Srce, ruke i lopata”.

Najveća ironija je u tome da je Alija Sirotanović kao živa legenda i simbol pregalaštva radničke klase, ideološke kičme jugoslovenskog režima, preminuo u siromaštvu, u svojoj 76. godini.

DOGODOVŠTINE SA TITOM

Iz priča o Aliji Sirotanoviću ostala je posebno upamćena anegdota prema kojoj je Alija nakon svih uspjeha od Tita jedino tražio – veću lopatu. Napravljena je specijalno za njega i nazvana “sirotanovićka”. Na isto Titovo pitanje ovaj je rekao: “Nije moje da tražim, druže Tito, jer ja sam rudar, ali ne pitam za sebe… Kad bi se moglo dovuć’ malo struje u ono moje selo Trtoriće.” Kažu da je struja u njegovo selo stigla prije nego što se on iz Beograda vratio. Kažu, takođe, da je negde sedamdesetih opet bio na prijemu i da mu je Tito ponudio na poklon “auto po želji”. Alija je, vele, izabrao “fiću”.